eko list

Ovde možete preuzeti advertajzing ponudu EKO lista
i cene ogašavanja.

PDF - kliknuti ovde



CEDEF Investiciono poslovni skup Solarna energija – modeli investiranja u Srbiji


Centralno evropski forum za razvoj, CEDEF, u saradnji sa gradom Kruševcem organizuje Investiciono poslovni skup: Solarna energija – modeli investiranja u Srbiji, 5. april 2013, Kruševac.
Registracija je bez kotizacije. Prijavite se ovde.
Investicioni skup je usmeren na projekte iz oblasti solarne energije i ima za cilj da omogući gradovima, opštinama, lokalnim i regionalnim samoupravama i mnogim drugim nosiocima projekata i potencijalnim investitorima da se neposredno susretnu i konkretno razgovaraju o modelima saradnje. Prvi deo Skupa biće posvećen predstavljanju različitih modela investiranja, kao što su ESCO ugovori ili ugovori o javno-privatnom partnerstvu, dok će se drugi deo Skupa odnositi na interaktivni rad, međusobne susrete, B2B sastanke i predstavljanje investicionih projekata u Srbiji iz solarne energije. Posebno ističemo učešće članova MEMS, Mreže energetskih menadžera Srbije koji će predstaviti investicione projekte svojih gradova i opština.

Prve feed-in-tarife za solarnu energiju u Srbiji su donete još 2009. godine, a 2012. su promenjene i sada iznose 16,25 evrocenta po 1 kWh. Ugovorna obaveza o otkupu električne energije po povlašćenoj ceni traje 12 godina. Predloženo je da se energija iz solarnih kolektora na objektima otkupljuje po ceni od 20,66 evrocenti za objekte instalisane snage do 0,03 MW, a za objekte od 0,03 do 0,5 MW po ceni od 9,38 do 20,94 evrocenta.

CEDEF organizuje skup s ciljem da pruži veći podstrek solarnim projektima, da se unapredi investiciona klima, istaknu potencijali gradova i opština u Srbiji i stavi u fokus sve značajnija oblast investiranja u „zelenu energiju“. Zelene investicije su gradovima neophodne jer, osim što povećavaju stopu privrednog rasta i zaposlenosti, one pospešuju konkurentnost tih gradova i ukupni know how, uvećavaju poreski prihod i omogućavaju transfer moderne tehnologije.

S obzirom da je u Srbiji emisija solarne energije za 40% veća od evropskog proseka, zainteresovanost investitora je velika, ali još uvek je mali broj potpuno sprovedenih projekata. Potencijal solarne energije je 16,7% od ukupnog korisnog potencijala obnovljivih izvora energije u Srbiji. Energija koju Sunce emituje tokom godine na 1 m² površine krova kuće u Srbiji jednaka je energiji koja se dobija sagorevanjem 130 litra nafte. Kada bi svako peto domaćinstvo u Srbiji postavilo solarni panel površine 4 m², bilo bi omogućeno generisanje 1750 GWh energije uz istovremeno smanjenje emisije CO2 za 2,3 miliona tona na godišnjem nivou, što je veoma značajno.

Investicionom skupu će prisustvovati predstavnici međunarodnih investicionih fondova, međunarodnih finansijskih institucija, inostranih i domaćih poslovnih asocijacija, ekonomski atašei diplomatskih predstavništava u Srbiji, lokalne samouprave, biznis lideri i mediji.

Investicioni skup predstavlja savremeni instrument za unapređenje investicione klime u Republici Srbiji, i upoznavanje sa sve značajnijom oblašću investiranja u „zeleno“, koja pruža velike šanse za nova radna mesta i nove tehnologije, osim toga što je nezaobilazna u borbi protiv klimatskih promena i u skladu sa EU standardima.

Energija koju Sunce tokom godine emituje na 1 m² krova kuće u Srbiji je jednaka energiji koja se dobije sagorevanjem 130 litara nafte – a pri tome je kao resurs potpuno besplatna. Prosečna dnevna energija globalnog zračenja na ravnu površinu tokom zimskih dana se kreće između 1,1 kWh/m² na severu i 1,7 kWh/m² na jugu, a tokom letnjeg perioda između 5,4 kWh/m² na severu i 6,9 kWh/m² na jugu. Radi poređenja, prosečna vrednost globalnog zračenja za teritoriju Nemačke je oko 1000 kWh/m², dok vrednost za Srbiju je 1400 kWh/m². U zemljama u okruženju Srbije najviše Austrija i Grčka koriste solarnu energiju. U Austriji i Grčkoj se godišnje instalira preko 520.000 m² toplotnih solarnih kolektora, što daje preko 400 MW godišnje instalirane snage.


...nazad

Urađeno i izdato prvih 150 energetskih pasoša

Beograd, 23. maj 2013. godine – U sklopu projekta GIZ-a, Nemačke organizacije za tehničku pomoć i saradnju, urađeno je i izdato prvih 150 energetskih pasoša. Kompanija „Knauf Insulation“ je među prvima dobila Rešenja o ispunjenosti uslova za izdavanje ovih sertifikata o energetskim svojstvima objekata visokogradnje od Ministarstva građevine i urbanizma, pa je samo u okviru ovog projekta overila i prvih 30 pasoša u sledećim vojvođanskim opštinama: Vršac, Kikinda, Zrenjanin, Novi Sad, Inđija i Irig. Projekat je imao za cilj da za tipične predstavnike objekata po regionima Srbije prikaže kolika je potrošnja energija koja je potrebna za grejanje u toku godine. Na taj način je i prvim licenciranim inženjerima pružena prilika da stečena znanja tokom obuke primene u praksi. Izdavanjem ovih rešenja u potpunosti je omogućena primena oba Pravilnika koja se odnose na metodologiju proračuna energetske efikasnosti i izdavanje sertifikata o energetskim svojstvima zgrada, odnosno, energetskog pasoša. Na taj način stvoren je zakonski okvir u kome nijedna nova zgrada neće moći da dobije upotrebnu dozvolu ukoliko tehnička dokumentacija, koja se prilaže uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole, ne sadrži i energetski pasoš. Ovako će građani Srbije prilikom kupovine nekretnine po prvi put imati prilike da saznaju koliko će energije da troše na grejanje.

U prilog svemu ide i Zakon o efikasnom korišćenju energije koji je izglasan u martu ove godine. Najkasnije 18 meseci od stupanja na snagu ovog Zakona, distributeri toplotne energije su u obavezi da u tarifni sistem za usluge daljinskog grejanja, uključe kao jedan od elemenata za obračun cene usluge grejanja i izmerenu, stvarno, predatu količinu toplotne energije. Mere kojima se može smanjiti potrebna količina za grejanje objekata su različite, ali se uvek kreće od mera koje daju momentalne i merljive rezultate. Jedna od prvih, kada je u pitanju energetska efikasnost zgrada, jeste ugradnja termoizolacije u zidove, a kao najbolje rešenje nameće se kontaktna fasada sa kamenom vunom kao izolacionim materijalom. Dobar primer ovakve odluke je izgradnja naselja Stepa Stepanović, gde je termoizolacija svih objekata izvedena sa kamenom vunom, na radost stanara koji su blagodeti vrhunske izolacije osetili već ove zime. Prava masovnost u primeni mera energetske efikasnosti i izdavanju energetskih pasoša očekuje se sa formiranjem budžetskog fonda koji će ove aktivnosti učiniti dostupnim većem broju korisnika u RS.



Za eko-inovacije u malim i srednjim preduzećima 36 mil EUR

Evropska komisija otvorila je poslednji krug konkursa u sklopu Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije - "Eco innovation 2013". Na konkurs se mogu prijaviti i srpski mali i srednji preduzetnici, objavljeno je na sajtu Nacionalne agencije za regionalni razvoj (NARR). Eko-inovacije podrazumevaju sve aktivnosti čiji je cilj poboljšanje zaštite okoline. Eko-inovacije uključuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode poslovanja i upravljanja, čije će korišćenje ili sprovođenje sprečiti ili znatno smanjiti rizike za životnu sredinu, zagađenje i sve druge negativne posledice upotrebe resursa tokom životnog ciklusa srodnih aktivnosti, navedeno je. Prioritetna područja u skladu sa politikom Evropske unije u 2013. godini su reciklirajući materijali, proizvodi za održivu gradnju, prehrambeni i sektor pića, vodna industrija, te naposletku zeleno poslovanje. Ukupni budžet ovogodišnjeg konkursa, namenjenog malom i srednjem preduzetništvu, iznosi 31,6 mil EUR, predviđa se finansiranje oko 30-40 projekata, a Evropska unija sufinansirati će 50% ukupno prihvatljivih troškova. Konkursna dokumentacija dostupna je na sledećem linku: http://ec.europa.eu/environment/eco-innovation/apply-funds/call-proposal/index_en.htm Poziv se zatvara 5. septembra 2013. godine u 17:00 časova po lokalnom vremenu u Briselu. Inače, na konkurs "Eco-innovation" se osim MSP mogu prijaviti i sva tela državne uprave izuzev Vlade i ministarstava, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zatim velika preduzeća, udruženja, udruženja poslodavaca, sindikati, zadruge, instituti, fakulteti, porodična poljoprivredna gazdinstva, razvojne agencije, preduzetnički inkubatori, klasteri, škole i druge ustanove. Na konkurs se mogu prijaviti pravna lica iz javnog i privatnog sektora samostalno ili u konzorcijumu, a prihvatljive države su EU-27, Norveška, Island, Lihtenštajn, Hrvatska, Makedonija, Izrael, Crna Gora, Srbija i Turska. Prednost će se davati malim i srednjim preduzećima, navedeno je.



IX Međunarodna izložbe fotografija "Mammals / Sisari"

Izložbu organizuje Nacionalni park Fruška gora povodom obeležavanja 24. maja (Evropski dan parkova) i na njoj će biti predstavljeni najzanimljiviji radovi od 56 autora iz 18 zemalja

Na otvaranju će govoriti: Dobrivoje Antonić, direktor NP, mr Dragiša Savić, organizator izložbe i dr Ružica Igić, direktor Departmana za biologiju i ekologiju, PMF-a u Novom Sadu.

Petak, 24.05.2013. u 19 časova
Departman za biologiju i ekologiju
Trg Dositeja Obradovića 3, Novi Sad



Poseta studenata Fakulteta tehničkih nauka fabrici generatora u Subotici

Preko 50 studenata elektortehnike, Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, posetilo je danas Simensovu fabriku generatora za vetroelektrane u Subotici. Kao i prethodnih godina, i ove se nastavlja dobra praksa da se studetni opredeljeni za elektroenergetiku, energetsku elektroniku i električne mašine bliže upoznaju sa proizvodnim pogonom i tehnološkim procesom. Studenti su imali priliku da se pored obilaska fabrike, detaljnije upoznaju i sa tehnologijom izrade električnih mašina, jer upravo na fakultetu imaju predmet električne mašine. Ono što je posebno interesantno, jeste da se upravo u ovoj Simensovoj fabrici u Subotici proizvode generatori koje poseduje svaka četvrta instalirana vetrenjača u Evropi.

Siemensova fabrika u Subotici zapošljava oko 700 radnika, i svakog meseca proizvede više od 150 generatora za vetroelektrane, a od svog osnivanja do sada proizvela je 14.500. Ovi podaci dovode fabriku među deset najvećih izvoznika iz Srbije.